Državljani Evrope su spremni da prodaju svoje podatke.

Svaki treći potrošač u Evropi je spreman da proda svoje podatke. Ovo je jedan od uvida reprezentativnog istraživanja preduzeća EOS „Kolika je vrijednost podataka?“. Potrošači očekuju od preduzeća da će njihovim podacima rukovati odgovorno i da će im ponuditi atraktivnu nadoknadu za to. To znači da postoji veliki potencijal za preduzeća kada je riječ o poslovanju podacima.

Studije
  • Pouzdanost: Većina ispitanika je navelo da su spremni da prodaju svoje podatke preduzeću koje je vrijedno povjerenja.
  • Razmjena: Više od trećine potrošača zalaže se za naknadu za svoje podatke.
  • Potencijal: Spremnost za otkrivanje podataka u nekim slučajevima zapravo premašuje potražnju.

Na mnogim mjestima u Kini, „transparentni potrošač“ i nadoknada za podatke postali su stvarnost. Plaćanje u restoranu, zakazivanje frizera, pozivanje taksija ili sklapanje polise osiguranja ili uzimanje kredita u banci: Sve ovo, i još mnogo više, može se uraditi pomoću aplikacija poput Alipay i WeChat, a za ljude u Kini ovo je jednostavno dio njihove svakodnevice. Aplikacije prikupljaju i obrađuju podatke svojih kupaca. Znaju koju odeću najradije kupuju, gdje redovno jedu, koje marke vole ili koji su im hobiji. Kupci, zauzvrat, dobijaju popuste i male poklone za otkrivanje svojih podataka - a mogu im se obratiti sa personalizovanim ponudama. Riječ je o transakciji zasnovanoj na reciprocitetu koja pokazuje da su u digitalnom okruženju podaci poput datuma rođenja, adrese, podataka o zdravlju ili ponašanja prilikom kupovine postali ključna ekonomska prednost i jaka valuta. Zato treba organizovati dosta javnih rasprava o rukovanju podacima i potencijalu za preduzeća koja mogu da ih koriste.

Potrošači su spremniji da otkriju podatke preduzećima u koja imaju povjerenja.

Iako je sigurno da je Kina krajnji primjer spremnosti potrošača da otkriju svoje podatke, u Evropi (61 procenat), SAD (62 procenta) i Rusiji (70 procenata) ljudi takođe vjeruju da preduzeća potrošačima treba da ponude nadoknadu za upotrebu njihovih podataka. Podaci kao valuta, drugim rečima. Ovo je jedan od nalaza nedavnog reprezentativnog istraživanja u 17 zemalja na temu „Kolika je vrijednost podataka?“, koje su sproveli dobavljač finansijskih usluga i investitor EOS i Institut za istraživanje tržišta Kantar.

Istraživanje o podacima preduzeća EOS: Kolika je vrijednost podataka?
Da li bi ljudi prodali svoje podatke preduzećima od povjerenja? Istraživanje o podacima preduzeća EOS pokazuje da je većina potrošača spremna da to učini u zamjenu za novac.

Spremnost potrošača da dijele lične podatke sa preduzećima zavisi od toga koliko imaju povjerenja u rukovanje podacima, a prije svega da će se pridržavati zakonskih propisa. Istraživanje preduzeća EOS otkriva da je očigledna većina potrošača spremna da proda barem jedan podatak o ličnosti preduzeću od povjerenja. To je bio slučaj sa 82 procenta ispitanika u Evropi, 75 procenata u SAD i 90 procenata u Rusiji. Kao nadoknadu, više od polovine ispitanika dalo je prednost materijalnim nagradama i popustima, dok je samo svakom petom ponuda usluga bila privlačna. U tom smislu, ljudi prave jasnu razliku između različitih vrsta informacija. Podaci banke smatraju se posebno osjetljivim, jer je samo 8 procenata ispitanika u Evropi spremno da podijeli ove podatke za izvođenje plaćanja. Potrošače najmanje brine dijeljenje izbora u vezi sa kupovinom ili informacija o željenim robnim markama i proizvodima. U Evropi je 68 procenata ispitanika izrazilo spremnost da objelodani ovu vrstu informacija u svrhu plaćanja.

Istraživanje o podacima preduzeća EOS: Kolika je vrijednost podataka?
Koje informacije bi ljudi najvjerovatnije dijelili? Istraživanje o podacima preduzeća EOS pokazuje značajne razlike između vrsta podataka o kojima je riječ.

Podaci pomažu da se slučajevi naplate ranije riješe.

Preduzeća treba da podstiču potrošače da otkriju podatke. Očigledna je važnost ovih podataka za razvoj novih proizvoda ili omogućavanje individualizovane analize potreba kupaca ili ciljanog marketinga. Međutim, čak i analize podataka nakon kupovine mogu biti korisne, na primjer ako kupci kasne sa plaćanjem. Tada nastupa upravljanje potraživanjima, a i tu važi to da što su dostupni podaci sveobuhvatniji, lakše se pravi plan otplate koji najbolje odgovara situaciji kupca i veća je vjerovatnoća da će se toga držati. Zbog toga Centar za analitiku preduzeća EOS koristi algoritme mašinskog učenja za procjenu naplate duga i definisanje pojedinačnih koraka naplate. U međuvremenu, u mnogim zemljama u kojima EOS posluje, planovi naplate prave se na osnovu inteligentne analize podataka. „U interesu je svih strana da što prije zaključe slučaj naplate radi uštede troškova na obje strane. I tu podaci mogu da pomognu “, kaže Joakim Geler, šef Centra za analitiku u preduzeću EOS. “Jer što su veće šanse za ispunjenje sporazuma o plaćanju, veća je vjerovatnoća da će povjerilac dobiti svoj novac, a potrošač osloboditi se duga. Tako je zaista u interesu neplatiše da otkrije podatke.“

Zaista može biti u interesu neplatiše da otkrije podatke, jer što su veće šanse da se obaveze iz ugovora o plaćanju ispune, veća je vjerovatnoća da će povjerilac dobiti svoj novac, a potrošač ostati bez duga. Joachim Göller, rukovodilac Centra za analitiku preduzeća EOS

Preduzeća treba da ponude atraktivne oblike nadoknada.

Kao što pokazuje EOS istraživanje, jednom od pet potrošača već je ponuđena nadoknada za otkrivanje određenih podataka. U nekim slučajevima, spremnost za otkrivanje podataka zaista premašuje ponude preduzeća za nadoknadu. „Mislim da tu ima još mogućnosti i neiskorišćenog potencijala“, kaže stručnjak preduzeća EOS, Joakim Geler.

O reprezentativnom istraživanju preduzeća EOS

„Kolika je vrijednost podataka?“ 2020

EOS istraživanje „Kolika je vrijednost podataka?“, koje je sprovedeno u partnerstvu sa institutom za istraživanje tržišta Kantar u proljeće 2020. godine, predstavlja populaciju (na internetu) stariju od 18 godina u 17 anketiranih zemalja. Slučajan uzorak od 1.000 ispitanika iz svake zemlje: Belgije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Njemačke, Poljske, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Španije, Švajcarske, Velike Britanije i SAD i 300 ispitanika iz Sjeverne Makedonije, korišćen je za analizu. Učesnici istraživanja odgovarali su na pitanja o rukovanju i otkrivanju njihovih ličnih podataka, povjerenju u preduzeća i spremnosti da prodaju podatke za nadoknadu.

Besplatna bela knjiga „Koja je vrednost podataka?“

Kontaktirajte nas ako želite dodatne informacije.

Photo credits: Getty Images, EOS / Sebastian Vollmert

Štampanje