Otkrivanje prevara da, kreditne odluke ne: potrošači povlače granicu za VI u bankarstvu
Hamburg, 17. novembar 2026
- 44 odsto ima više poverenja u VI nego u bankarskog službenika kada je reč o prepoznavanju sumnjivih transakcija
- Pri podnošenju zahteva za kredit, međutim, 46 odsto preferira ljudskog savetnika, dok samo 24 odsto veruje da bi odluku trebalo da donese VI
- 80 odsto želi da finansijske institucije objave svoje politike u vezi sa VI
Hoće li ljudi prihvatiti ili odbaciti veštačku inteligenciju u bankarstvu, u velikoj meri zavisi od toga kako se ona koristi. To je jedan od ključnih nalaza studije EOS Banking AI Barometer, nedavnog reprezentativnog istraživanja među potrošačima širom Evrope. Rezultati pokazuju da poverenje u VI nije bezuslovno, već zavisi od konkretnog načina korišćenja.
„44 odsto ima više poverenja u VI nego u bankarskog službenika kada je reč o prepoznavanju sumnjivih transakcija“, kaže Janusch Skubatz, glavni direktor za informacionu bezbednost EOS Grupe. Prema studiji, nijedan drugi način korišćenja ne postiže uporediv nivo poverenja. „VI je dokazala svoju snagu u sprečavanju prevara. Može da analizira ogromne količine podataka i da prepoznaje obrasce. U drugim oblastima te sposobnosti su potrošačima manje očigledne“, objašnjava stručnjak za informacionu bezbednost.
To je posebno očigledno kod kreditnih odluka. Samo 24 odsto ispitanika preferira da odluku donese VI kada traži kredit. Skoro dvostruko više (46 odsto) radije se oslanja na ljudskog savetnika.
Studija nudi moguće objašnjenje za ove rezerve prema kreditnim odlukama koje donosi VI. Mnogi ispitanici imaju konkretne zabrinutosti u pogledu sposobnosti VI da donosi ispravne procene. „46 odsto potrošača navodi rizik od grešaka ili pogrešnih odluka kao najveću brigu u vezi sa VI u korisničkoj podršci banaka, dok 35 odsto brine zbog zaštite podataka. To jasno pokazuje da poverenje u VI ne nastaje automatski“, kaže Skubatz. „Ko želi uspešno da primeni VI, mora da učini više od razvoja snažnih sistema. Mora da uspostavi okvir usklađen sa uredbom AI Act i da bude transparentan u pogledu načina na koji se upravlja rizicima.“
Potrošači koji uopšte ne vide rizike jasno su u manjini i čine samo 5 odsto ispitanika.
Transparentnost i etički principi grade poverenje
Kao što studija pokazuje, skepsa ne znači nužno odbacivanje. Potrošači svoje poverenje vezuju za jasne uslove. Transparentnost pritom ima središnju ulogu. Više od tri četvrtine ispitanika (77 odsto) smatra važnim da banke objave kada i kako koriste VI. Zahtev za etičkim smernicama još je izraženiji: 80 odsto očekuje od finansijskih institucija transparentnost u pogledu njihovih politika i etičkih principa pri korišćenju VI.
Studija jasno pokazuje: snažne performanse VI same po sebi nisu dovoljne da bi se steklo poverenje potrošača. Oni očekuju razumljive procese, jasnu odgovornost i transparentnu komunikaciju o prilikama i rizicima ove tehnologije.